Iž, otok u Srednjem kanalu između Ugljana i Dugog otoka okružen je s desetak otočića, a od Zadra je udaljen 14 nautičkih milja.

Otok Iž svojevrsno je kraljevstvo, malo kraljevstvo od samo dva slova. Njegova ljepota poznata je samo malobrojnim pustolovima i nautičarima, zaljubljenicima u čistu, nedirnutu prirodu, onima koji žele pobjeći ´na kraj svijeta´ i  uživati u osami.

Otok je dug 12,5 km, širok 2,7 km a površina mu je 17,59 km2. Dužina razvedene obale iznosi 35,1 km.

Masovnog turizma nema. Tu ćete naći nešto već pomalo zaboravljeno, što vam samo mali, skriveni otoci mogu ponuditi, a to je – posvemašnji mir. I ono na što smo svi mi već zasigurno zaboravili, a to su ljudi, koji svako mjesto čine osobitim. Ovdje, gdje sve ljepote i kulture upoznate u dva dana, najvrjednije što ćete dobiti svakako je gostoprimstvo mještana.

Tradicionalna zanimanja stanovništva, ribarstvo i poljodjelstvo jamstvo su dobre domaće hrane koja se nudi u restoranima, a svakodnevna brodska veza sa Zadrom čini ga lako dostupnim i za obitelji s manjom djecom.

Središte otoka, Veli Iž leži u pitomoj uvali na sjeveroistočnoj strani otoka. I danas odiše izvornim i tradicionalnim ritmom otočkog života. Maslinarstvo, ribarstvo i pomorstvo najčešći su poslovi kojima se bavi njegovo malobrojno stanovništvo. U središtu mjesta nalazi se obnovljena crkva Sv. Petra, kulturni dom, etnografska zbirka, zatim nekoliko autohtonih konoba i restorana, tri kafića, trgovina i pošta, ambulanta te hotel i moderna marina.

Atrakcije i događanja

Etnografska zbirka Veli Iž

Područna Etnografska zbirka u Velom Ižu broji 781 predmet, a smještena je u bivšem ljetnikovcu zadarske plemićke obitelji Fanfogna iz XVIII. st.

Postav je raspoređen u prizemlju i 2 kata zgrade i vrlo slikovito dočarava život nekadašnjeg Iža u svim segmentima (kuhinja sa svom opremom, nošnja, tkalački pribor, tehnike i rukotvorine od vune, lana i pamuka, obućarstvo, domaće i importirano lončarstvo, kultura stanovanja, zemljoradnja, ribarstvo, stočarstvo, organizacija obiteljske zajednice i vjerski i pučki običaji).

Meditacija i terapije

U ponudi hotela Korinjak, jedinog hotela na otoku, možete pronaći interesantne meditacijske i relaksacijske terapije za energiju uma i tijela, od joge preko meditacije u piramidi do terapija orgonom i ozonom.

Fešta u Velom Ižu

Ključni događaj ljeta na otoku Ižu je poznata „Iška fešta”, koja se održava krajem srpnja. Mještani se tada oblače u tradicionalne nošnje, izvode se stari otočki plesovi i pjesme, pripremaju domaća jela za brojne goste i posjetitelje.

Vrhunac svečanosti je biranje „mjesnog kralja” s mandatom od godinu dana. Ovaj prastari običaj dio je tradicije cijelog zadarskog arhipelaga.

Povijest

Podataka o stanovništvu Iža nema do 13. stoljeća. Prvi hrvatski naseljenici bili su uglavnom pastiri zadarskih vlasnika posjeda, koji su obrađivali zemlju, vrtove, sadili masline i postupno se bavili ribarstvom.

U 19. stoljeću, poslije sloma Venecije, Iž postaje općina, a danas je u sastavu Grada Zadra.

Velika srednjovjekovna dvokatna zgrada s ograđenim kulama utvrđenim bedemom i kapelicom posvećenoj Sv. Ani u zaseoku Makovac potječe od zadarske plemićke obitelji Benja-Kozičić. Taj se kompleks po kulama zove Turan (turris = kula).

U povijesti otoka veoma značajnu ulogu odigrali su iški svećenici glagoljaši, koji su zaslužni prije svega za pismenost Ižana.

Jama Porovac

Posebni izazov za speleologe je špilja Jezero na brdu Porovac. Ulaz je relativno malen, ali je zato u unutrašnjosti veliki atrij koji se dijeli u dvije prostorije, s tim da jedna vodi u veliku dubinu, koja do sada nije detaljno istražena, a po izjavama speleologa završava negdje u moru.

Fešta u Malom Ižu

Na blagdan Vele Gospe, zaštitnice Malog Iža,  tradicionalno se priređuje trodnevna fešta s bogatim programom u sklopu kojega se održava ribarska večer s natjecanjem u kuhanju brudeta, igre za najmlađe, natjecanja u košarci, nogometu, potezanju konopa i vaterpolo utakmici između mladih i starih, a nastavlja  se glazbom uživo do kasno u noć.